demo image
  | Forsķša  | Įlit annarra  | Um höfundinn  | Tölvupóstur  | Tenglasafniš | Gestabókin | Spjall |
Barnauppeldi
Vķsindi
Dulspeki
Fķkniefnamįl
Mannfręši
Nżöld
Vištöl
Žjóšmįl
Velheppnašur
Gildismatiš
Vopnaš ašhald
Upptökubeišnin
Geirfinnsmįliš
Hęstiréttur
Ašsent efni
Endurupptaka Geirfinnsmįlsins

Žessi grein, sem birtist ķ DV ķ maķ 1995, var skrifuš til aš vekja athygli į žeirri stašreynd aš fram į žeim tķma hafši enginn fjölmišill (utan vikublašsins Eintaks) sżnt beišni Sęvars Ciesielskis nokkurn įhuga. Haft var samband viš alla ritstjóra ķslenskra dagblaša og tķmarita, suma oftar en einu sinni, og žeir bešnir um aš birta eitthvaš śr greinargerš Sęvars. Enginn žeirra sinnti žessari mįlaleitan, ef frį eru taldir tveir ritstjórar: Hrafn Jökulsson, žįverandi ritstjóri Alžżšublašsins sem birti vištal viš Sęvar, og Žórarinn Jón Magnśsson, žįverandi ritstjóri Vikunnar, sem birti samantekt śr greinargeršinni. Eiga žeir fyrir vikiš bįšir heišur skiliš. Žaš er hlįlegt aš vita til žess aš skömmu eftir aš Ragnar Ašalsteinsson hrl. var skipašur talsmašur Sęvars, vöknušu blašamenn Morgunblašsins og DV af vęrum blundi og fóru aš birta stašreyndir um mįlareksturinn sem žeir höfšu lśrt į meir en heilt įr, lķkt og um nżjar fréttir vęri aš ręša!

Elķsabet Siguršardóttir og Sęvar Ciesielski

Hér mį sjį Sęvar Ciesielski ķ afmęlisboši įsamt Elķsabetu Siguršardóttur. Stuttu eftir handtöku var lagt hald į persónulegar eigur Sęvars, hśsgögn og ašrir munir fjarlęgšir af heimili hans og hśsaleigusamningi sagt upp. Undarleg rįšstöfun sem į sér ekki hlišstęšu. Sįu rannsóknarašilar fram ķ tķmann eša voru žeir žį žegar bśnir aš hanna atburšarįs Geirfinns- og Gušmundarmįla og ętla honum hlutdeild ķ žeim?

Flestir fjölmišlar landsins hafa veriš einkennilega įhugalausir um beišni Sęvars Ciesielskis um endurupptöku Gušmundar- og Geirfinnsmįla. Margur hefši haldiš aš fjölmišlar, er birtu nęr daglega fréttir af žessum sömu sakamįlum fyrir tuttugu įrum, hefšu séš įstęšu til aš birta glefsur śr greinargeršinni er lögš var fyrir dómsmįlarįšuneytiš žann 23. nóvember sķšastlišinn.

Žar gagnrżnir Sęvar Ciesielski haršlega rannsókn og dómsmešferš fyrrnefndra mįla og heldur žvķ fram aš fjarvist sķn ķ mįlunum bįšum hafi veriš hundsuš. Žaš er ekki į hverjum degi aš mįl af žessu tagi kemur til kasta rķkissaksóknara.

Undirritašur var žess vegna agndofa žegar honum varš ljóst aš ekkert dagblaš, aš Alžżšublašinu undanskildu, hafši įhuga į aš skżra frį sjónarmišum Sęvars né birta śtdrįtt śr greinargeršinni žó žeim stęši žaš til boša. Varla getur slķk afstaša veriš ķ anda frjįlsrar fjölmišlunar eša boriš vott um žjónustusemi viš lesendur.

Hvert klśšriš į fętur öšru

"Sęvar var hafšur ķ eitt og hįlft įr ķ sex fermetra klefa meš óopnanlegum glugga og sušandi loftręstikerfi dag og nótt, er blés misheitu lofti inn ķ klefann."

G.G.-mįlin hafa sérstöšu ķ réttafarssögu vestręnna žjóša. Burtséš frį sekt eša sakleysi sakborninga eru žau Ķslendingum til stórfelldrar skammar. Rannsóknarvald og dómsvald var į sömu hendi en sś tilhögun samrżmist ekki mannréttindasįttmįla Evrópu, sem Ķsland var og er ašili aš. Jafnframt var žaš brotalöm ķ dómsmešferš aš įkęršu fengu ekki aš kynna sér sakargögn fyrr en löngu eftir aš kvešinn var upp dómur ķ Sakadómi Reykjavķkur. Žessi vinnubrögš samrżmast ekki mannréttindasįttmįla Evrópu.

Sęvar Ciesielski var śrskuršašur ķ gęsluvaršhald vegna póstsvikamįls en sķšan yfirheyršur um allt annaš mįl. Śrskuršurinn var byggšur į röngum forsendum og hann er hvergi aš finna ķ dómsgögnum G.G.-mįla.

Stuttu eftir handtöku var lagt hald į persónulegar eigur Sęvars, hśsgögn og ašrir munir voru fjarlęgšir af heimili hans og hśsaleigusamningi sagt upp. Žetta var gert įn dómsśrskuršar og er žvķ brot į stjórnarskrį landsins. Žaš vekur einnig furšu hvaša tilgangi žessi rįšstöfun žjónaši žar sem hann hafši į žeim tķma ekki veriš bendlašur viš umrędd mannshvörf. Var žį žegar bśiš aš hanna atburšarįs G.G.-mįla og ętla honum hlutdeild ķ žeim?

'Hver, sem sviptir annan mann frelsi sķnu, skal sęta fangelsi allt aš 4 įrum ... Hafi frelsisvipting veriš framin ķ  įvinningaskyni eša veriš langvarandi ... žį skal beita fangelsisrefsingu ekki skemur en 1 įr og allt aš 16 įrum eša ęvilangt.  226. gr. laga nr. 19/1940. - 'um brot gegn frjįlsręši manna'.

Eggert Bjarnason og ašstošarmašur hans Sigurbjörn Vķšir bįru įbyrgš į lögreglurannsókn G.G. mįla fyrstu įrin ,,Rannsóknin" gekk fyrst og fremst śt į pyndingar og ašra ómannlega og vanviršandi mešferš. Eitt sinn žegar Sigurbjörn hafši slegiš og haldiš Sęvari ķ hegningartaki sagši hann: ,,Passašu bara aš ég drepi žig ekki, žó ég drępi žig žį fengi ég ekki dóm fyrir žaš."

"Žegar hann losnaši śr einangruninni var hann žvķ sem nęst mįllaus sökum fįsinnis. Hęstiréttur Ķslands lét hafa sig ķ žaš aš flokka slķka mešhöndlun ekki undir haršręši."

Hįmarks einangrun

Rannsóknardómari fór ekki aš lögum er hann neitaši aš bóka haršręšisįkęru viš upphaf rannsóknar į hvarfi Gušmundar Einarssonar. Lögmönnum įkęršu var meinaš aš vera višstaddir yfirheyrslur eša fį yfirleitt aš hitta skjólstęšinga sķna. Slķkt žykir ekki sęmandi ķ réttarrķki. Fangelsiš aš Sķšumśla var ólögleg vistarvera samkvęmt alžjóšlegum stöšlum. Žegar hśsnęšinu var breytt ķ fangageymslu var gert rįš fyrir žvķ aš menn vęri hafšir žar ķ haldi ķ mesta lagi sólarhring. Sęvar var hafšur ķ eitt og hįlft įr ķ sex fermetra klefa meš óopnanlegum glugga og sušandi loftręstikerfi dag og nótt, er blés misheitu lofti inn ķ klefann.

Hann var hafšur ķ hįmarkseinangrun ķ tvö įr. Ljós var lįtiš loga ķ klefanum allan sólarhringinn, vikum saman. Haldiš var vöku fyrir honum meš hįreysti og ryskingum. Honum var meinaš um śtivist og sviptur tóbaki, lesefni og skriffęrum mįnušum saman. Tvķvegis var hann hafšur ķ fótjįrnum ķ sex vikur alls og ķ nķu mįnuši žurfti hann aš vera įn sęngurfatnašar. Hann var hafšur į sterkum lyfjum, žunglyndis- og vöšvaslakandi įn žess aš gangast undir lęknisskošun sérfręšings. Žegar hann losnaši śr einangruninni var hann žvķ sem nęst mįllaus sökum fįsinnis. Žaš tók hann mörg įr aš venjast žvķ aš vera innan um margmenni. Hęstiréttur Ķslands lét hafa sig ķ žaš aš flokka slķka mešhöndlun ekki undir haršręši.

Er til of mikils ętlast žegar fariš er fram į aš mašur, sem hefur komist óskaddašur frį slķkri eldraun, fįi tękifęri til žess aš greina frį sinni hliš mįla?

Birtist sem kjallaragrein ķ DV ķ maķ 1995.



Vopnaš ašhald
Fķkniefnasirkusinn
Geirfinnsmįliš
Holdleg munśš
Sturla Jónsson
Fęšingarreynslan
"Höršu efnin"
Hass & heilsa
Hęstiréttur
Geirfinnsmįliš
    | Forsķša  | Įlit annarra  | Um höfundinn  | Tölvupóstur  | Tenglasafniš | Gestabókin | Spjall |
© Gušmundur Sigurfreyr Jónason